Ethno Croatia brand predstavlja originalne uporabne proizvode s ciljem očuvanja i predstavljanja bogatog kulturnog naslijeđa Hrvatske.
Dizajn proizvoda inspiriran je tradicijskim rukotvorinama, narodnim vezovima i ukrasima koji će Vas upoznat s različitostima, prirodnim te kulturnim ljepotama Lijepe Naše.
10 najprepoznatljivijih motiva koristili su se u likovno - grafičkom oblikovanju asortimana Ethno Croatia.
Slavonski Zlatovez (Levanjska Varoš, Slavonija, Hrvatska)
Slavonski zlatovez najskupocjeniji je i najistaknutiji tradicijski vez s područja Slavonije, Baranje i Srijema. Ovaj slavonski znamen i vezenje zlatnim nitima pojavljuje se sredinom 19. stoljeća, a bio je znak prestiža u bogatijim slavonskim obiteljima.
Umijeće izrade Slavonskog zlatoveza uvršteno je na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.
Posavski cvjetni vez (Posavina, Hrvatska)
U Posavini se osobita pažnja posvećivala ukrašavanju odjeće. Vrsta i boja ukrasa odavale su položaj žene u zajednici, bračno stanje kao i njezinu dob. Od konca 19. stoljeća tehnike ukrašavanja odjeće počinju se mijenjati na način da se tkalačke tehnike zamjenjuju vezilačkim. U skladu s time i omiljeni motiv cvjetne kitice doživljava promjene.
Cvjetovi postignuti tehnikama veza po pismu uz pomoć raznobojnih svilenih i pamučnih niti ili vunom postaju sve prepoznatljiviji i realističniji. Tako ukrašene nošnje nosile su se u svečanim prilikama pri čemu su intenzivniji tonovi bili rezervirani za mlađe dobne skupine.
Vez Koprivničkog Ivanca (Koprivnički Ivanec, Podravina, Hrvatska)
Prepoznatljiv, živopisni i jedinstveni izvorni vez Koprivničkog Ivanca krasi svečane inačice ženske narodne nošnje, posebice rukave i kapice udanih žena.
Temeljno pravilo izrade ivanečkog veza je da se ne koriste nacrti i sheme. Vezom se prikazuju motivi inspirirani okolnom prirodom, pri čemu je važan osobni pristup i maštovitost vezilje. Zahvaljujući minucioznom vezilačkom bodu, virtuoznosti izrade, bogatoj ornamentici i skladnom koloritu, uvršten je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Šestinski vez (Šestine, Zagreb, Hrvatska)
Osobitost šestinske nošnje je ukrašavanje vezom u bodu križića koji je izrađen u najboljoj maniri tradicijskog rukotvorstva. Osim spomenutog vezilačkog boda karakteristična je i uporaba isključivo crvenog i u kombinaciji s plavim pamučnim koncem te geometrijska ornamentika u brojnim varijacijama.
Najviše zastupljeni jesu motivi cvjetova i srca. Ukrasna pruga izvedena na taj način prisutna je na poprsnicama i zarukavlju muške i ženske odjeće.
Prepoznatljiv motiv s vunene pregače (Lika, Hrvatska)
Za izradu svoje odjeće ličko stanovništvo posegnulo je u prvom redu za sirovinom iz vlastitog gospodarstva, a to je vuna. Jasno je da u izradi tradicijske odjeće prevladava vuna obzirom na svježa lička ljeta i izrazito hladne i snježne zime.
Brigu oko prerade vune i izrade tekstilnih predmeta preuzimale su žene, od najmanjih nogu do kasne starosti. Lička pregača otkana tehnikom klječenja ukrašena je prepoznatljivim geometrijskim motivima zagasitih tonova nastalih izradom prirodnih boja koje su žene pripremale od bilja i kore drveta.
Građa Ravnih kotara (Ravni kotari, Dalmacija, Hrvatska)
Građa, karakterističan ukras na ruhu zadarskog zaleđa, izrađena je spajanjem komadića čohe izvezenih šarenim vezom. Vezlo se tankom niti svilenog i pamučnog konca prvenstveno tehnikom lančanca. Najznakovitiji osnovni motiv veza na čohi predstavlja „četverokuka“ čije je umijeće izrade uvršteno na listu nematerijalnih kulturnih dobara republike Hrvatske.
Bogati kolorit i ornamentika svjedoče o lokalnim, statusnim i vjerskim različitostima, ali i o iznimnoj kreativnosti proizišloj u skromnom okruženju. Koristio se i najmanji komadić čohe jer je bila skupa i dragocjena, a kada bi se osnovno ruho oštetilo vezena građa bi se otparala i prišila na novo.
Paška čipka (Pag, Dalmacija, Hrvatska)
Paška čipka, bijeli biser i zaštitni znak Paga, ali i cijele Hrvatske plod je izrade vrijednih ruku žena koje nastavljaju višestoljetnu tradiciju svojih majki i baka. Na folklornom tekstilu grada Paga susrećemo potvrdu kako je izrada čipke na iglu autohtono kulturno dobro na našem jadranskom prostoru. Prvi zapisi ove predivne rukotvorine sežu u 15. stoljeće u doba renesanse kada su sestre benediktinke iz samostana sv. Margarite izrađivale čipku za potrebe ženskog i crkvenog ruha. Umijeće izrade čipke danas se koristi za izradu samostalnih dekorativnih predmeta. Vještina čipkarstva u Hrvatskoj upisana je na UNESCO-vu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Šibenska kapa (Šibenik, Dalmacija, Hrvatska)
Šibenska kapa kao simbol grada Šibenika jedno je od najprepoznatljivijih narodnih pokrivala za glavu. Muška svečana kapa izrađena je od sukna crvene boje te ukrašena pamukom crne boje tehnikom lančanca u obliku dva niza gusto ispunjenih spirala, takozvanih bovula, boula ili bula. Kapa se nosila u svečanim prigodama.
Umijeće izrade šibenske kape zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.
Konavoski vez (Konavle, Dalmacija, Hrvatska)
Konavosko „staro blago“ jedno je od najprepoznatljivijih identifikacijskih lica Konavala. Konavoski vez tradicionalno su izrađivale mlade djevojke svilenim koncem kojeg su dobivale svakog proljeća od vlastito uzgojenih bubica dudovog svilca. Savršeno preciznim i strogim geometrijskim motivima ukrašavala se ženska narodna nošnja koja je upućivala na osobnost, vještine i status vezilje.
Umijeće izrade konavoskog veza uvršteno je na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.
Muzejsku građu ustupili: Etnografski muzej Zagreb; Etnografski muzej Istra; Ružica Raković-Smiljanić, prof; Gordana Radiček (Hrvatsko Seljačko Pjevačko Društvo - HSPD Sljeme Šestine Zagreb), Muzeji i galerije Konavala i Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec.
Projekt podržala: Hrvatska gospodarska komora svojim pismom preporuke. http://bit.ly/pismopreporuke-hgk
Eurocom d.o.o. ; www.eurocom.hr ; [email protected]
